Mnogima je Bliski istok samo sinonim za ratove, terorizam, bombaše samoubice.
Na sreću, postojimo i mi kojima je poznato da ovaj region krije najposebnija mesta od nastanka čovečanstva do dana današnjeg, da su se na ovom području smenjivale drevne i veoma napredne civilizacije: Drevna Mesopotamija – kolevka civilizacije i pisane reči, Egipat, Levant, Persija.

Abraham, otac svih proroka i svih veroispovesti, rođen je ovde.
Ur je jedan od najstarijih gradova Mesopotomije
Od antičkih ruševina Perzepolisa do kolevke hrišćanstva u Siriji, Bliski istok je zaista jedinstveni kutak zemlje koji očarava um.
Putovanje Bliskim istokom je putovanje kroz vreme. Do daleke biblijske prošlosti, do mesta na kojima su stvorene najčuvenije legende sveta.

Bliski istok me fascinira godinama. Ucila sam jos od malih nogu sve o Mesopotamiji – kolevki civilizacije i pisane reči, želela da posetim sva ta mesta iz biblijskih priča. Učila i proučavala sa takvim žarom da sam kasnije mnoge lokalce ostavljala bez teksta svojim znanjem pitajući o nekim događajima i skrivenim lokalitetima koji ni njima samima nisu bili znani.

Hiljadama godina stara Džeda – kapija do svetih mesta Meke i Medine
Legenda kaže da je ovde sahranjeno predvečerje Biblije, prva žena – EVA.
Kao malo tek starija, maštala sam već o čuvenim Visećim vrtovima Vavilona (Babilona), dok sam u isto vreme zasluškivala o ratnim izveštajima iz Bagdada,Bejruta i Teherana. Kasnije Damaska i Alepa. U to vreme nije niko uspeo da mi objasni zašto su ti, meni tako egzotični gradovi o kojima sam upijala iz knjiga, na lošem glasu, i šta se zapravo dešava u tim zemljama. Niko se doduše nije ni trudio. Sama reč Bliski istok je kod većine izazivala asocijaciju na najnepoželjniji deo sveta gde ne treba da se zavlači nos ili možeš dobiti po njemu. Nije se puno promenilo, i dalje mnogi razmišljaju tako. Posebno na zapadu.

Grad star oko 12 000 godina smešten na obali Tigrisa u provinciji Batman.
I dok su moje vršnjakinje sanjale o beskrajnim plažama Havaja, o Parizu, Londonu i NY, ja sam jos tada shvatila da mene privlači upravo sušta suprotnost od toga i da cu jednog dana, koliko god se to tada činilo nemogućim zbog ratova i viznih peripetija, pokušati da posetim sva ta mesta.

Idoli mojih vršnjaka bili supermodeli i holivudske zvezde, dok su moja inspiracija i nadahnuće bili
Ibn Batuta – najveći putnik svog vremena i Saladin – jedna od najistaknutijih ličnosti u istoriji islama, čuveni ratnik, vladar i vojskovođa. Pratila sam puteve kojima je prošao Aleksandar Veliki i već videla sebe kako ga sledim. Ta tematika je bila totalno moj svet sto je izazvalo samo kod moje profesorke istorije divljenje i pohvalu dok je sve ostale, uključujući i najbližu porodicu, navodilo na pomisao da nisam bas sva svoja 😂.

Da, malo su čudna sva ta moja interesovanja, delimično zato sto potičem iz hrišćanske ali ne mnogo pobožne, i dan danas verski netolerantne, ksenofobične porodice koja mi u ovome nikada nije bila podrška. Žalosno je to reći ali nedostatak poznavanja drugih religija i kultura kao i otsustvo želje da ih se upozna, stvorilo je kod mojih bližih prijatelja i familije strah i ograničenost pri shvatanju moje opsednutosti tih starih civilizacija i njima visokorizičnih zemalja koje sam ja posećivala.


Mnogo pre društvenih mreža i napornih blogera, vodjena svojim avanturističkim duhom, počela sam da istražujem svaki kutak ovog čudesnog područja. Ta moja strast iz najranije mladosti za Orijentom i zemljama iz „Hiljadu i jedne noći“ vodila me preko nepremostivih prepreka u nemoguće misije.



I tako. Godinama sam se bavila tom tematikom – proučavala, putovala, vraćala se u područja najstarijih gradova od postanka čovečanstva (od onih pre Hrista do današnjih metropola), obilazila kulturno-arheološke lokalitete, slušala neverovatne legende i naročito istorijska dešavanja koja liče na legende, obilazila mesta neverovatne istorije i još komplikovanije političke situacije. Rušila predrasude ograničenih umova koji se hrane medijima serviranim od strane zapadnih sila.

Mačevala se sa primitivcima koji mrdnuli u te krajeve nisu a tvrde kako je izuzetno opasno da žena tamo putuje sama (ovo se ne odnosi na Emirate, Oman, Kipar, Tursku i Katar vec na ove ostale, po njima „problematične“).

Prema nekim arheolozima, on je bio prvi grad na svetu koji je dostigao broj od preko milion stanovnika…

Ovo hrišćansko selo bilo je pre rata čuveno u svetu po tome što se u njemu govorilo na aramejskom, jeziku kojim je govorio Isus.
I dan danas ga koristi lokalno hrišćansko stanovništvo, koje uporno odbija da prihvati arapski kao jezik zvanične komunikacije.
Hodočasnici iz celog sveta nekad su dolazili u selo da vide drevna verska zdanja i čuju aramejski na ulicama.
Sirijski
Nakon godina istraživanja najskrivenijih uglova i najzabačenijih mesta, mogu da ponosno kazem da sam uspela da završno sa 2022. posetim SVE zemlje ovog fascinantnog regiona i to sa srpskim pasošem što je bio duplo veći izazov. Mnoge sam posetila više puta. U neke ću se vraćati dok sam živa.
Ja sam sve te, po mnogima problematične zemlje, osim Sirije, Jemena i Avganistana (koji su radi komplikovane političke i izuzetno opasne situacije u vreme kad sam ja bila između 2019 i 2023. bili nemoguća misija u sopstvenoj režiji) obišla sama i bez agencije. I to kao visoka i dugokosa plavuša. Bez ikakvih neprilika i problema. Šetkala sam ulicama Bagdada kao da sam u svom rodnom gradu, stigla na sami jug Iraka bez fiksera i tura, iznajmila i vozila auto po haotičnom Iranu, po Jordanu i Saudijskoj Arabiji i svuda naišla samo na dobrodošlicu, poštovanje i divljenje.


Mnogo puta su mi postavili pitanje kako je to moguće da ne padam kao većina žena na ove moderne i luksuzne zemlje u Persijskom zalivu a obožavam upravo ove ratom razorene?
Ako ostavimo malo strani to što sam opsednuta istorijom i starim civilizacijama, mestima iz biblijskih priča i gotovo nepoznatim arheološkim nalazištima, da kažem da su ljudi glavni razlog tome. U zemljama gde sve pršti od lažnog luksuza i gde se ne cene moralne vrednosti, gde su soliteri iznikli preko noći, žene se tretiraju kao seksualni objekat dok sam u ovim „mojim“ zemljama bila poštovana u toj meri da su me nazivali sestrom.
Niko nije niti u jednom trenu pokušao da mi se obrati na nepristojna način a kamoli da me spopada kako to bahati primitivci iz Emirata znaju da čine.

Kada govorimo o granicama Bliskog istoka postoje izvesna neslaganja zato sto se za određivanje granica koriste razni politički i kulturni kriterijumi.

Većina se vodi ovim da Bliski istok čine sledeće zemlje: Egipat, Iran, Turska, Irak, Saudijska Arabija, Jemen, Sirija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Izrael, Jordan, Palestina, Liban, Oman, Kuvajt, Katar, Bahrein i (Avganistan?). Po nekim kriterijumima se dodaje i Sudan tom spisku. Negde cak i Libija. Pakistan.

Iran se često smatra istočnom granicom.
Avganistan, Tadžikistan i zapadni Pakistan se ponekad ubrajaju u zemlje ovog regiona zbog svog bliskog odnosa (etnički i religijski) s većom grupom iranskih naroda.

Od navedenih „moje“ su sledeće zemlje: Irak, Sirija, Palestina, Turska ali samo jugoistočni deo, Jemen, Jordan, Liban.
Ako idemo na proširenu varijantu onda još Iran, Libija, Sudan i Pakistan.
U isto vreme kolevka civilizacije ali i mesto brojnih ratova i žarišta. Bure baruta koje tinja i bukti poslednjih 1400godina, kad se uzme u obzir da koreni ovog sukoba potiču još iz vremena nakon smrti božijeg Poslanika Muhameda i podele islama u osmom veku na sunite i šiite.
Iako nikada nije došlo do velikog rata između ove dve grane islama, kao recimo između katolika i protestanata, sukob između ova dva pravca odneo je veliki broj života i do danas potresa muslimanski svet.

Iran kao vođa šiitskog i Saudijska arabija sunitskog sveta preneli su svoj političko-religijski sukob na većinu zemalja Bliskog istoka, a linije koje razdvajaju sfere uticaja ova dva pravca se konstantno prepravljaju.Svedoci smo velikog broja nemira koji se dešavaju.
Kada na sav ovaj religiozni rascep, u delu sveta koji veru uzima veoma ozbiljno, dodate i pitanje kotrole svetskih tokova nafte, onda je jasno zašto se mnoge zemlje polako približavaju granici rata.

Verovatno da većina moju strast za istraživanjem ovog neverovatnog regionom ne može da razume i iskrena da budem, ne marim za to. Znam da na mišljenje mnogih utiču mediji kojima je u interesu da ovaj deo sveta okarakteriše kao najgori mogući i kojima se slepo veruje.

Kulturna raznolikost u kombinaciji sa jedinstvenim prirodnim okruženjem učinili su da pojedine zemlje Bliskog istoka imaju visoko razvijen turizam i predstavljaju vrlo posećene destinacije.

To su pre svega Oman, UAE, Turska, Egipat, Kipar, Jordan i Izrael.


Veci broj zemalja Bliskog istoka meša svoju drevnu istoriju sa svetlom, savremenom budućnošću. Medjutim, neke zemlje su zadržale svoju potpunu autentičnost, stanovnici jos uvek zive daleko od svetla metropola skromno kao i stotinama godina unazad.



To se najbolje moze videti i doživeti u Jemenu ali i u mnogim zabacenijim delovima Irana, Iraka i Avganistana.
Dosta destinacija u ovom delu sveta je neotkriveno, neistraženo i još uvek netaknuto od strane turista a pružaju možda baš neke od najvećih pustolovina i avantura koje ćete iskusiti u životu.

Bilo da se govori o misteriji Zigurata u Uru, o pustinjskom Menhetenu tj. Šibamu, prvom gradu solitera na svetu, o neverovatnom svetskom čudu Petri, ove peščane zemlje su riznica i poseduju neke od najznačajnijih blaga na planeti.

Pored iskonskih spomenika leži pulsirajući urbani centar sa šarenolikim Bejrutom, užurbanim Teheranom, bajkovitim Damaskom, svetim gradom Jerusalimom, nudeći vam sva obeležja modernog života i dodatno lokalne kuhinje koja obuzima sva čula.

Leptis Magna – jedan od nekada najvažnijih i najvećih gradova rimskog carstva na obali severne Afrike

Pogled na doline biblijskih reka Tigar i Eufrat i na plodnu dolinu Mesopotamije, kolevku današnje civilizacije.

Sveti i uz Nadzaf najsvetiji grad muslimana u Iraku 🕌


Prostor Bliskog istoka, večita je enigma u međunarodnim odnosima, a dešavanja poslednjih godina, posebno poslednjih dana, ponovo su aktivirala pitanja međusobnih odnosa zemalja koje se nalaze na ovom području. Činjenično se može zaključiti da u ovom delu sveta niko nikoga ne voli.

Kao najkompleksnija regija na svetu, puna etničkih, verskih, socioekonomskih i teritorijalnih rascepa i sukoba, interesna je zona gotovo svih zapadnih država (na njegovu nesreću).

Uprkos svom duhu i bogatim tradicijama, Bliski istok je i dalje jedan od neshvaćenih ili pogrešno shvaćenih delova sveta. Ali, za one koji zanemare problematiku, ovaj region pun je neverovatnih arheoloških i religijskih spomenika kao i druželjubivih i prijatnih ljudi koji žive zajedno u području neverovatne raznolikosti.




Proputovala sam gotovo čitav svet, upoznala razne kulture i običaje, ostala fascinirana lepotama najudaljenijih predela ove naše planete ali Bliski istok je za mene bio i ostao nešto posebno gde svojim čitavim srcem totalno pripadam.

Tadžikistan/Avganistan granica
